Bibliša: Aligned Collection Search Tool

[ Log In ] [ Register ]

 [About]



En/De/Fr/It- (first 9 out of 37 sentences) [pdf] Srpski - (prvih 9 od 37 rečenica) [pdf]
n13. The Human Rights Situation in Kosovo and Metohija in 2003 n13. Stanje ljudskih prava na Kosovu i Metohiji u 2003. godini
n23.1. Introduction n23.1. Uvod
n3The international civilian and military administration in the Province of Kosovo and Metohija was set up in 1999 according to UN Security Council Resolution 1244.[1] The civilian administration rests on four pillars: UN Mission in Kosovo (UNMIK), which controls the entire civilian administration, the Mission of the OSCE, which is in charge of organising elections and building up the democratic institutions, the Mission of the European Union, which is in charge of reconstruction and economic development, and UNMIK Police and the Department of Judicial Affairs. The heads of those pillars are also deputies to the Special Representative of the UN Secretary-General (SRSG), who heads UNMIK and is the supreme legislative and executive authority. The post was held in 2003 by Harri Holkeri, the OSCE Mission was headed by French diplomat Pascal Fieschi, and the EU Mission by British diplomat Andy Bearpark until August, when Nikdaus Limbsdorff came on that post. n3Međunarodna civilna i vojna uprava na Kosovu i Metohiji (KiM) uspostavljena je Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244 (1999).[1] Međunarodna civilna uprava oslanja se na četiri stuba vlasti: Misija UN na Kosovu (UNMIK) u čijem je mandatu celokupna civilna administracija, misija OEBS koja je zadužena za organizovanje izbora i izgradnju demokratskih institucija, misija EU koja je zadužena za obnovu i ekonomski razvoj, dok poslednji stub zajednički tvore UNMIK policija i Odeljenje za pravosuđe. Šefovi ovih stubova ujedno su i zamenici Specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN (SPGS) koji je na čelu UNMIK i koji ima vrhovnu zakonodavnu i izvršnu vlast. U toku 2003. godine na tom položaju bio je Hari Holkeri (Harri Holkeri). Šef Misije OEBS na Kosovu je tokom 2003. bio francuski diplomata Paskal Fijeski (Pascal Fieschi), dok se na čelu stuba EU do avgusta nalazio britanski diplomata Endi Berpark (Andž Bearpark), a od tada Grof Nikdaus Lambsdorf (Graf Nikdaus Lambsdorff).
n43.2. Legislative Framework[2] n43.2. Pravni okvir
n5A total of 29 laws were adopted by the Kosovo Parliament in 2003, including two of particular significance for the area of human rights.[3] They are the Provisional Criminal Code of Kosovo and the Provisional Law on the Criminal procedure of Kosovo. UNMIK has declared these laws by Regulations 2003/25 and 2003/26 dated 6 July 2003; both will become effective on 6 April 2004. n5Tokom 2003. u Skupštini Kosova usvojeno je 29 zakona od kojih su dva naročito važna sa stanovišta ljudskih prava.[3] To su Privremeni krivični zakon Kosova (KZK) i Privremeni zakon o krivičnom postupku Kosova (ZKPK). UNMIK je ove zakone proglasio Uredbama 2003/25 i 2003/26 od 6. jula 2003. Oba zakona stupaju na snagu 6. aprila 2004.
n6Local and international legal experts worked on the two statutes for four years. The Criminal Code is based on the corresponding statute of the Federal Republic of Yugoslavia, albeit amended with international standards. The Code of Criminal Procedure upgrades the role of the public prosecutor, streamlines the judicial procedure and guarantees more protection for those who are subject to criminal prosecution. n6Rad na KZK i ZKPK trajao je četiri godine i u njemu su učestvovali i lokalni i međunarodni stručnjaci. Tekst KZK baziran je na Krivičnom zakonu SRJ, ali je i upotpunjen međunarodnim standardima. ZKPK sadrži novine koje predviđaju jačanje uloge javnog tužioca, povećanje efikasnosti sudskog postupka kao i poboljšanje zaštite lica koja su obuhvaćena krivičnim procesom.
n73.3. Human Rights in Practice in 2003 n73.3. Ljudska prava u primeni u 2003. godini
n8The Ombudsman in Kosovo has levelled much criticism at UNMIK, accusing it of responsibility for "constant violations of human rights, abuse of its powers and indifference towards the principles of the rule of law." According to a report published on 10 July 2003,[4] the Ombudsman was approached by a total of 3,500 people seeking advice or assistance or help in filing complaints.[5] n8Ombudsmanu na Kosovu upućuje oštre kritike UNMIK proglašavaju ga odgovornim za "stalna kršenja ljudskih prava, zloupotrebu ovlašćenja i indiferentnosti prema načelima vladavine prava." Prema izveštaju objavljenom 10. jula 2003. godine,[4] ovu instituciju kontaktiralo je oko 3.500 ljudi radi saveta i pomoći ili radi podnošenja žalbi.[5]
n9UNMIK and KFOR were particularly criticised for insufficient transparency of compensatory procedures for persons suffering physical or property damage in connection with actions by those two institutions in Kosovo; each of them has set up its own office for receiving complaints, but the indemnification procedures differ widely.[6] It should also be noted that both UNMIK and KFOR enjoy immunity from prosecution. n9Najintenzivnija kritika upućena je kako UNMIK tako i Međunarodne vojne snage na Kosovu (KFOR) zbog netransparentnosti postupka dobijanja naknade u slučajevima kada su pomenute institucije osobama na Kosovu nanele fizičke povrede ili oštećenja imovine. Obe institucije su osnovale svoje kancelarije za prijem tužbi, ali se postupci dobijanja naknade znatno razlikuju.[6] Pri tom i UNMIK i KFOR uživaju imunitet.